Pogledajte fotografije s otvorenja jednodnevne izložbe Alema Korkuta — Jedan i drugi.
Dvije su konstante permanentno prisutne u umjetničkom stvaralaštvu Alema Korkuta; propitivanje kiparskog medija s pomicanjem njegovih perceptivnih granica te sama procesualnost nastanka skulpture, bilo da je riječ o njenoj tvorbi ili destrukciji. U svom kiparskom izrazu Alem koristi klasičnu skulpturu, mobilne (često interaktivne) objekte, fotografiju, video, crtež, instalaciju, odnosno sve ono gdje je prisutan kiparski izraz, ili točnije sve ono u čemu Alem prepoznaje skulpturalnu provenijenciju. Propitivanje materijala, granica između statičnog i kinetičkog te pomoću toga traženje nove prostornosti, svojstva su koja u nadgradnji skulpturalnog promišljanja njeguje Alem Korkut, a da unatoč takvom, gotovo konceptualnom, razmišljanju ne odustaje od narativnosti i objektivističko – realistične pozicije svojih kiparskih djela. Konceptualna nota provlači se kroz čitav Korkutov opus kojeg karakterizira i izuzetna duhovitost kao i inzistiranje na komunikaciji s gledateljem. U svom dosadašnjem opusu Alem je načeo niz kiparskih problema a neprekidno propitivanje skulpturalnih svojstava i njihova interpretacija zaokružili su njegovo dosadašnje stvaralaštvo u izuzetno zanjimljivu (stilski i medijski različitu, a idejno i misaono identičnu) zaokruženu cjelinu. U Korkutovom stvaralaštvu diskutiraju različite geometrijske forme s amorfnim materijalima, minimalistička asocijativnost u neprekidnom je dijalogu s narativnim i deskriptivnim, pokret iniciraju gledatelji ili on nastaje motoričkim putem kao logična posljedica skulpturalnog razvoja forme, dok su gradnja i destrukcija, kao i fizička promjena materije, konstante njegova kiparskog izraza. Ciklus Jedan i drugi nastao je ove godine, najvećim djelom za vrijeme Corona lockouta, a radi se o manjim kiparskim formatima gdje se u odnosu jedan na jedan konfrontiraju različite forme i materijali, ali premda Korkut u svoj opus uvodi novo problematiziranje odnosa medija i izvedbene građe, ostaje vjeran svom prepoznatljivom stilu.
Fotografije: Frane Pekica